Prema slovenačkom zakonu o radu, poslodavci su u obavezi da svojim zaposlenima svake godine isplaćuju takozvani “dodatak za odmor” – regres.

Regres za godišnji odmor je jednokratna isplata zaposlenom, koja je istorijski proizašla iz slovenačkog zakonodavstva i prvenstveno je namenjena kao isplata koja omogućava zaposlenom da priušti godišnji odmor.

Regres za godišnji odmor i godišnji odmor su neraskidivo povezani. Godišnji regres je novčani iznos koji je poslodavac dužan da zaposlenom isplati pored godišnjeg odmora po Zakonu o radnim odnosima. Godišnji odmor je pravo zaposlenog kojeg se zaposleni ne može odreći i kojeg poslodavac ne može oduzeti zaposlenom.

Zakonski rok za isplatu je 1. jul svake godine, ali kako je isplata neoporezovana do prosečne republičke bruto plate, trenutno iznosi 2.317,82 eura (januarska zarada). Međutim, rok za isplatu zaostalih plata, ukoliko je preduzeće u poteškoćama likvidnosti, je 1. novembar tekuće godine.

U nastavku smo sastavili neka pravila koja je dobro znati prilikom isplate regresa. Pravo na regres je, kao što je već navedeno, vezano za pravo na godišnji odmor – na koje ima pravo svaki zaposleni koji ima ugovor o radu.

Minimalni iznos regresa za godišnji odmor može biti i veći od minimalne zarade

Iako je Zakonom o radnim odnosima propisano da poslodavac zaposlenom koji ima pravo na godišnji odmor mora isplatiti najmanje minimalnu zaradu – koja ove godine iznosi 1.253,90 evra – kolektivnim ugovorom kojim se uređuje određena grana ili sektor privrede može se odrediti veća minimalna isplata.

Na primer, u sektoru građevinarstva, ove godine je kolektivnim ugovorom propisana minimalna zarada od 1.410 evra bruto. U bankarskom sektoru, regres mora biti najmanje 80 posto prosečne zarade prethodnog meseca zaposlenih u zemlji (1.854,26 evra prema poslednjim dostupnim podacima). U sektoru električne energije, regres je postavljen na 70 posto prosečne zarade zaposlenih u elektroprivredi u prethodna tri meseca.

Ako vas ne obavezuje nikakav kolektivni ugovor, morate platiti (najmanje) minimalnu zaradu.

Da li svi zaposleni moraju da primaju isti iznos?

Kolektivni ugovori na nivou preduzeća mogu takođe da utvrđuju različita pravila za isplatu regresa za godišnji odmor.

Neoporezivi regres za godišnji odmor do prosečne zarade

Regres se ne oporezuje do punog iznosa poslednje poznate prosečne zarade u zemlji (2.317,82 evra u januaru, prema podacima Eurostata), odnosno do ovog iznosa ne plaćaju se doprinosi ni porez na dobit. Ako poslodavac isplaćuje regres za godišnji odmor veći od prosečne bruto zarade, razlika će biti podložna porezu na dohodak i doprinosima. Prilikom utvrđivanja regresa za godišnji odmor uzima se u obzir iznos prosečne mesečne bruto zarade za godinu za koju se plaća porez na dohodak, koji se ne uračunava u godišnji oporezivi iznos.

Neoporezivi regres za godišnji odmor do prosečne zarade

Ukoliko radnik nije u radnom odnosu tokom cele kalendarske godine, ima pravo na srazmerni deo godišnjeg odmora, što znači da je srazmerno i pravo na regres. Dakle, ako radnik, na primer, počne da radi početkom aprila, on ili ona ima pravo na tri četvrtine punog iznosa. Međutim, ako je radni odnos obavljen sredinom meseca, recimo sredinom marta, on ima pravo na srazmerni deo regresa za svaki navršeni mesec rada (9/12) plus pola za mart.

Pravo na srazmeran deo regresa imaju i radnici koji se zaposle posle 1. jula ili nakon što je preduzeće već isplatilo regres. Dakle, ako je radnik zaposlen u oktobru, na primer, on ili ona ima pravo na tri dvanaestine regresa za godišnji odmor. Zakonom o radnim odnosima nije izričito precizirano do kada takvom radniku mora biti isplaćena naknada, niti precizirano do kada radniku kome ugovor o radu prestaje do 1. jula. Međutim, mora da se isplati do kraja godine.

Pravo na naknadu imaju i radnici koji rade sa nepunim radnim vremenom ili koji su na produženom bolovanju ili porodiljskom odsustvu.

Ali imajte na umu da radnik sa skraćenim radnim vremenom koji radi nepuno radno vreme prema Pravilniku o penzijskom i invalidskom osiguranju, Pravilniku o zdravstvenom osiguranju ili Pravilniku o roditeljskom odsustvu ima pravo na punu naknadu za godišnji odmor, dok radnik koji radi 20 sati nedeljno po izboru ima isplaćivao srazmerni (polovični) dodatak. Pravo na pun iznos imaju i zaposleni koje duže vreme odsustvuju na bolovanju ili koje su veći deo godine na porodiljskom odsustvu.

Šta ako zaposlenom prestane radni odnos nakon isplate regresa?

Šta ako poslodavac uplati pun iznos do jula, a radnik napusti firmu u oktobru? U ovom slučaju, možete ili tražiti od zaposlenog da otplati proporcionalni deo regresa za godišnji odmor, ili možete izabrati da ne tražite od zaposlenog da to uradi.

Poreska uprava Republike Slovenije objavila je pojašnjenje šta se dešava ako radnik ne vrati srazmerni deo regresa – da li poslodavac isplatu u poreske svrhe tretira drugačije od regresa i da li je to sledi ispravka ispravke obrasca za ispravku: „Ne postoji osnov ni u Zakonu o porezu na dohodak ni u Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju da se ograniči iznos neoporezivi odn. nedoprinosni godišnji regres, koji se utvrđuje u visini od 100% prosečne mesečne plate zaposlenih u Sloveniji ili, u godišnjoj proceni poreza na dobit, na 100% prosečne godišnje plate zaposlenih u Sloveniji, obračunate na mesečnom osnovicu, za godinu za koju se obračunava porez na dohodak, srazmerno se računa ako zaposleni nema pravo na pun iznos regresa po zakonu o radu.

Takođe treba imati u vidu da su u trenutku isplate bili ispunjeni uslovi za isplatu regresa i poslodavac nije mogao da predvidi da će zaposlenom kod tog poslodavca prestati radni odnos kasnije nakon isplate regresa. . Dakle, kada prestane radni odnos, a zaposleni ne otplati srazmerni deo regresa za godišnji odmor, poslodavac nije dužan da menja obrasce poreza na zarade“.

Koje su kazne za one koji krše pravila?

Inspektorat za rad svake godine konstatuje da se najveći broj prijava prekršaja o plaćanju rada odnosi na isplatu godišnjeg odmora, a najveći broj prekršaja je i u ovoj oblasti.

Inspektorat od 2019. godine radi i sa Poreskom upravom, koja daje informacije o poslodavcima koji za svoje radnike nisu podneli prijavu za regres. Neregularnosti i prekršaje u ovoj oblasti poreski inspektori uglavnom otkrivaju u kontroli poreza i doprinosa na prihode fizičkih lica iz radnog odnosa, a uglavnom se odnose na nepodnesene ili neblagovremeno dostavljene poreske obrasce, a u manjoj meri i na nepravilnosti u vezi sa isplatama regresa za godišnji odmor u novcu, što nije dozvoljeno Zakonom o poreskom postupku.

Zakon o radnim odnosima predviđa novčanu kaznu od tri hiljade do 20.000,00 evra za neisplatu (ili zakasnelu isplatu) regresa za godišnji odmor (između 1.500 i 8.000,00 evra za manjeg poslodavca) i od 450 do 2.000 evra. za odgovorno lice poslodavca pravnog lica (pravnog lica).

Inspektor može samo da kazni poslodavca za već učinjene prekršaje i može naložiti poslodavcu da se ubuduće pridržava propisa o radu regulatornom odlukom, ali ne može da izvrši prinudnu naplatu potraživanja za rad i regres. „Zbog toga, ukoliko zaposleni želi da dobije isplatu zaostalih primanja, mora da podnese tužbu protiv poslodavca sudu za rad“, objasnili su pre izvesnog vremena u Inspektoratu. Zahtevi za zapošljavanje zastarevaju u roku od pet godina.