Poslovno okruženje u Sloveniji nalazi se pred jednom od najznačajnijih regulatornih promena u poslednje vreme. Ministarstvo privrede, rada i sporta Republike Slovenije podnelo je nacrt predloga izmena Zakona o privrednim društvima (ZGD-1), odnosno predlog izmene ZGD-10 (EVA: 2026-2180-0009).

Pokrenuta fokusom Evropske komisije na globalnu konkurentnost i smanjenje administrativnog opterećenja, ova reforma predstavlja primenu dve ključne direktive EU: Direktive (EU) 2024/2810, kojom se uvode strukture akcija sa višestrukim glasačkim pravima, i Direktive (EU) 2026/470, kojom se smanjuju obavezni zahtevi u oblasti izveštavanja o održivosti.

Za međunarodne osnivače, direktore kompanija i strance koji planiraju preseljenje ili širenje poslovanja u Sloveniji, ove reforme predstavljaju suštinsku promenu pravila koja se odnose na finansiranje startapa i usklađenost poslovanja sa propisima.

1. Revolucija u svetu startapa: Uvođenje akcija sa višestrukim glasačkim pravima

Istorijski gledano, Slovenija se strogo pridržavala principa „jedna akcija – jedan glas“ kod akcionarskih društava. Ova pravna rigidnost često je primoravala uspešne slovenačke startape i scale-up kompanije da, prilikom traženja vlasničkog kapitala, presele sedište kompanije u fleksibilnije jurisdikcije, poput SAD ili Nemačke. Osnivači su se često suočavali sa teškim izborom: prikupiti kapital ili zadržati stratešku kontrolu nad kompanijom.

Nacrt izmena zakona u potpunosti uklanja ovaj „strah od gubitka kontrole“ legalizovanjem akcija sa višestrukim glasačkim pravima (delnice z večkratno glasovalno pravico).

Ključne karakteristike strukture akcija sa višestrukim glasačkim pravima:

  • Odnos glasačkih prava 10:1: Kod odluka o kojima se odlučuje na skupštini akcionara, jedna registrovana akcija sa višestrukim glasačkim pravom može imati do deset puta veću glasačku snagu od standardne akcije.

  • Pristup tržištu kapitala: Ovaj mehanizam prvenstveno je namenjen kompanijama koje su listirane na multilateralnoj trgovinskoj platformi (MTF), omogućavajući im da prikupe javni kapital, a da istovremeno osnivači zadrže kontrolu nad strateškim pravcem kompanije. Međutim, Slovenija je zauzela liberalan pristup i omogućila da sva akcionarska društva, uključujući i ona koja nisu javno listirana, mogu uvesti ovu strukturu u svoj statut.

  • Stroga zaštita manjinskih akcionara i klauzule o prestanku prava:

  1. Zahtev za kvalifikovanom većinom: Uvođenje strukture sa višestrukim glasačkim pravima zahteva kvalifikovanu većinu od 75% kapitala zastupljenog na skupštini akcionara, kao i posebno odobrenje svake klase akcija.

  2. Prestanak prava u slučaju prenosa akcija: Kod listiranih kompanija, višestruka glasačka prava automatski prestaju prodajom ili prenosom takvih akcija na treće lice.

  3. Vremensko ograničenje: Višestruka glasačka prava automatski prestaju deset godina nakon listiranja kompanije, osim ako ih skupština akcionara ne produži za najviše dodatnih deset godina, uz strogo definisane uslove glasanja.

  4. Izuzeci od principa „jedna akcija – jedan glas“: Kod ključnih odluka koje imaju zaštitnu funkciju — kao što su imenovanje revizora, pokretanje posebne revizije ili podnošenje tužbe protiv članova uprave — akcije sa višestrukim glasačkim pravima ograničene su na samo jedan glas.

Pored toga, slovenački Zakon o preuzimanju (ZPre-1) biće istovremeno izmenjen. Akcionari će biti oslobođeni obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje ukoliko pređu prag za obaveznu ponudu isključivo zbog prestanka višestrukih glasačkih prava drugog akcionara.

2. Smanjenje obaveza ESG i izveštavanja o održivosti za 90%

Direktiva Evropske unije o korporativnom izveštavanju o održivosti (CSRD) prethodno je pretila da će srednje kompanije preopteretiti složenim zahtevima za izveštavanje u skladu sa Evropskim standardima izveštavanja o održivosti (ESRS).


Prepoznajući ogromno administrativno opterećenje koje je ovaj sistem stvarao, EU je kroz paket „Omnibus I“ značajno ublažila postojeća pravila.

Slovenački nacrt izmena zakona sprovodi ove promene, čime se procenjuje da će broj kompanija u Sloveniji koje imaju obavezu ESG izveštavanja biti smanjen za približno 90%.

Novi, veoma visoki pragovi:

Obavezno, sveobuhvatno ESG izveštavanje sada će biti strogo ograničeno na najveće kompanije.


Da bi kompanija ili grupa bila zakonski obavezna da u svoj godišnji izveštaj, koji se podnosi Agenciji Republike Slovenije za javnopravne evidencije i povezane usluge (AJPES), uključi izveštaj o održivosti, mora ispunjavati oba sledeća kriterijuma:

  1.  Prosečno više od 1.000 zaposlenih tokom poslovne godine.

  2.  Godišnji neto prihod veći od 450 miliona evra.

Ovo predstavlja veliko olakšanje za velike kompanije koje se nalaze ispod navedenih pragova, kao i za mala i srednja preduzeća koja su javno listirana, jer će biti u potpunosti izuzeta od obaveze izveštavanja.

Ključna pojednostavljenja i zaštitne mere

  1. „Zaštićene kompanije“ u lancu snabdevanja: Kao bi se sprečilo da velike kompanije prenesu svoje ESG administrativne obaveze nizvodno na dobavljače, zakon uvodi koncept „zaštićene kompanije“ (zaščitena družba) — odnosno dobavljača u lancu vrednosti koji ima manje od 1.000 zaposlenih.


    Takve kompanije imaju pravo da odbiju ESG zahteve za dostavljanje podataka koji prevazilaze pojednostavljene, dobrovoljne standarde namenjene malim i srednjim preduzećima. Svaka ugovorna odredba kojom bi se takva kompanija primorala da dostavi dodatne podatke biće pravno ništava.

  2. Izuzetak za holding kompanije: Finansijske holding kompanije čije zavisne kompanije posluju nezavisno mogu da se opredele da ne podnose konsolidovani ESG izveštaj, čime se izbegava značajno administrativno opterećenje.

  3. Zaštita poslovnih tajni: Kompanije mogu zakonito izostaviti osetljive komercijalne informacije — uključujući intelektualnu svojinu, rezultate istraživanja i razvoja i poverljive informacije povezane sa odbrambenom industrijom — ukoliko bi njihovo objavljivanje prouzrokovalo ozbiljnu komercijalnu štetu.

3. Rokovi i prelazni period: Šta kompanije treba da urade?

Prelazak na novi korporativni okvir strukturiran je tako da obezbedi stabilnost poslovanja:

  1. Odlaganje ESG izveštavanja: Novi, značajno ograničeni obim obaveznog ESG izveštavanja zvanično će se primenjivati na poslovnu 2027. godinu, odnosno na izveštaje koji će biti podneti 2028. godine.

  2. Neposredno rasterećenje za 2026. godinu: Subjekti od javnog interesa sa više od 500 zaposlenih koji su već imali obavezu ESG izveštavanja mogu zakonito da odustanu od izveštavanja za poslovnu 2026. godinu ukoliko ne ispunjavaju nove pragove od 450 miliona evra prihoda i 1.000 zaposlenih.

  3. Dobrovoljno izveštavanje se podstiče: Kompanijama koje su izuzete od obaveznog izveštavanja preporučuje se da dobrovoljno izveštavaju prema pojednostavljenim standardima. To može značajno poboljšati njihov pristup bankarskom finansiranju i zelenim izvorima finansiranja.

O nama

U kompaniji SIBIZ ponosni smo na to što smo među vodećim pružaocima usluga u Sloveniji u oblasti poslovne migracije, kao i preseljenja kompanija i fizičkih lica.


Specijalizovani smo za pomoć poslovnim profesionalcima, korporativnim klijentima i fizičkim licima u snalaženju kroz složen sistem slovenačkih propisa i lokalnih administrativnih procedura. Naš stručni tim tu je da obezbedi da vaše preseljenje i poslovanje u Sloveniji budu jednostavni, usklađeni sa propisima i veoma uspešni.

Za više informacija: www.sibiz.eu